Dječji vrtić žižula

TERAPEUTSKE PRIČE ZA DJECU

Dragi roditelji, predstavljamo vam nekoliko poučnih i terapeutskih, a opet zabavnih slikovnica za vas i vašu djecu. Terapeutske priče mogu djeci dati opcije što učiniti kada se suoče s nekom teškom situacijom, mogućnosti kako riješiti neki problem, ali ih također uče kako reagirati u određenim situacijama.

S obzirom da će povratak u vrtić biti daleko drugačiji nego ikada dosad te vjerujemo kako će djeca iznova imati bezbroj pitanja o cijeloj situaciji, donosimo vam slikovnicu Dan kada je sve stalo, autoraJordi Iñesta, kojom se možete poslužiti pri razgovoru s djecom o pandemiji COVID-19 te olakšati emociju zabrinutosti.

Dan kada je sve stalo

»Mali patuljak koji treba ostati kući« terapeutska je priča autorice Susan Parrow namijenjena djeci predškolske dobi. Cilj je priče osnažiti djecu na prihvaćanje trenutačne situacije »socijalnog distanciranja« i motivirati ih u pronalasku aktivnosti koje mogu raditi kod kuće, a koje će im biti zanimljive i u kojima će uživati.

Mali patuljak koji treba ostati kući

Slikovnica Ti si moj heroj nastala je suradnjom više humanitarnih organizacija uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju i UNICEF te više od 1.700 djece, roditelja, skrbnika i učitelja iz cijelog svijeta. Autorica samog teksta priče i ilustracija je Helen Patuck.Priča govori o djevojčici Sari koja je preplašena, nedostaju joj njezini prijatelji i škola. Dok pada u san, pojavi se čudesno zmajoliko stvorenje. Sara i Zmaj djeci cijelog svijeta objašnjavaju kako sebe i svoje najdraže zaštititi od COVID-19 virusa.

Ti si moj heroj

Slikovnicu Detektivka Lili, napisala je učenica trećeg razreda u vrijeme korona izolacije. Detektivka Lili je zabavna i maštovita slikovnica pitalica. Namijenjena je svim uzrastima, od sasvim malene djece do onih koji se još uvijek tako osjećaju.

Detektivka Lili

Dodatno vam prilažemo i kreativni priručnik Što da radim kad se bojim autoricâ Ivane Pejnović i Snježane Pejnović koji, na djeci primjeren i razumljiv način, odgovara na pitanja što je strah i kako ga prevladati.  Posebna su vrijednost kreativni zadatci za djecu, pomno smišljeni upravo za obračun sa strahom i nelagodom, na izazovan, maštovit i dobi čitatelja primjeren način.

Što da radim kad se bojim

Pripremile: Marina Grgić, mag.psych. i Dijana Dusper Topčić, mag.paed.

 

Dragi naši roditelji,

Sve zajedno nas je zadesila situacija koju nismo mogli ni zamisliti. Doslovno preko noći nam se promijenio svijet. Zatvoreni smo u kućama, izbjegavamo bliske kontakte s drugim, dragim nam ljudima, za napuštanje mjesta prebivališta treba nam propusnica... Zaista jedna neprirodna, zastrašujuća i nelagodna situacija. Međutim, moramo biti svjesni da, koliko god je nama sve ovo novo i preplavljujuće, toliko je i našoj djeci. Stoga trebamo biti odgovorni i pružiti djeci objašnjenje za ono što se oko njih događa.

Vjerujemo da ste svi na neki način objasnili svojim mališanima u kakvoj situaciji se nalazimo, kako se osjećamo te kako se trebamo ponašati. S obzirom da ne znamo koliko će dugo ova situacija potrajati, vrlo vjerojatno ćete više puta djeci morati objašnjavati što se događa i odgovarati na njihova brojna pitanja. U prilogu možete pronaći savjete i ideje kako to možete što lakše učiniti.

Manuela Molina: ''Slikovnica o korona virusu''

UNICEF: ''Kako objasniti koronavirus mlađoj djeci''

UNICEF: ''Koronavirus: Kako razgovarati s djecom''

Društvo za prihološku pomoć: ''Kako djeci objasniti epidemiju koronavirusa''

Zagrebačko psihološko društvo: ''Kako pružiti podršku djeci u periodu zdravstvene krize''

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja i nedoumica, te ako su Vam potrebni savjet ili podrška vezani za Vaše dijete, slobodno se javite na mail:

Marina Grgić, mag.psych.

Dijana Dusper Topčić, mag.paed.

OPTIMIZMOM PROTIV KORONE

Zadnjih nekoliko dana, Vlada i Stožer civilne zaštite najavljuju popuštanje mjera, kojima će se život ponovno, u ograničenoj mjeri, pokrenuti. Svi zajedno se nadamo da ćemo, uz i dalje prisutne mjere opreza, stvoriti neku novu, svima prihvatljivu normalnost i da se ovakav scenarij, kakav smo imali proteklih tjedana, neće ponoviti. Do tada, mi smo i dalje tu za vas u virtualnom obliku sa svakodnevnim izborom aktivnosti i materijala kojima možete upotpuniti svoje dane.

U svakodnevnom normalnom životu, a naročito u ovim danima koje proživljavamo i koje iščekujemo, ono što nam je svakako vjetar u leđa jest optimizam. Optimizam se definira kao opće pozitivno očekivanje od budućnosti. Veći optimizam je povezan s mentalnim i fizičkim zdravljem te s nižom depresivnosti i snažnijim imunološkim reakcijama. Na okolnosti oko sebe, koje su potencijalni izvori stresa, ne možemo utjecati, ali zato optimizam možemo vježbati. U nastavku vam donosimo nekoliko aktivnosti za vježbanje obiteljskog optimizma, koje predlaže Zagrebačko psihološko društvo, a u koje možete uključiti i vašu djecu te se na taj način s njima i povezati.

Optimistična  ploča budućnosti

Stavite na vidljivo mjesto (frižider, vrata, plutena ploča) veći komad papira. Napišite naslov na vrhu: "Kada ovo prođe želim da....". Na taj komad papira svi ukućani mogu, bilo kada, u prolazu napisati, a mlađa djeca nacrtati svoje želje. Djeca ih kasnije mogu crtati u bilježnicu, starija djeca istraživati i planirati aktivnosti na temelju informacija koje nađu online. Možete i međusobno podijelite kako zamišljate da će to što ste poželjeli izgledati. Nemojte pri tome kritizirati jedni druge. Pustite mašti da radi. Kada ispunite jedan papir, zamijenite ga drugim, a stari spremite.

Staklenka zahvalnosti
1. Nabavite staklenku ili kutiju kakva vam se sviđa.
2. Ukrasite je kako želite. Možete je obojati izvana, omotati je nekom mašnicom ili papirom u boji, ubaciti u nju sjemenke začina koji fino mirišu (klinčić, anis, cimet…). Možete je ostaviti i takvu kakva jest, jedino je važno da vas veseli.
3. Sad je vrijeme da je počnete ispunjavati. Svakoga dana na papirić napišite barem jednu stvar na kojoj ste toga dana zahvalni. To može biti „obično“ (šalica kave na suncu na balkonu) ili „veliko“ (kao što je odanost vaših prijatelja). Bitno je da ta misao budi ugodan, topao osjećaj zahvalnosti u vama.
4. Malo po malo, staklenka će se puniti. Postajat će spremnik ugodnih misli i osjećaja, u koji možete posegnuti kad vam je teško.
* Ako uključujete i druge ukućane, možete se dogovoriti da si međusobno kažete što pišete na papiriće: To može biti prilika da se zbližite i da naučite više jedni o drugima.

Obitelj koja nedostaje

 Naslikajte ili izradite od kartona ili tkanine članove obitelji koji vam nedostaju. Pritom mislite na različite obitelji koje imate i koje vam nedostaju. One iz kojih potječete, vaše izabrane obitelji, posvojene, prijateljske ili obitelji stečene na razne druge načine.

 Svoje radove stavite na vidljivo mjesto u svom domu, osigurajte im posebno mjesto za stolom tijekom objeda, prisjetite se zajedničkih zgoda i što ste inače činili kada su vas zadesile nevolje. S djecom možete raditi i igrokaze i zamišljati kako bi današnje druženje izgledalo da možete biti zajedno, o čemu bi djeca željela pričati s njima i čega bi se igrali. Kada vam nedostaju, nazovite ih :)

Krug kontrole

Nacrtajte krug. Unutar kruga napišite ono što je i dalje pod vašom kontrolom, sve ono na što i dalje ovisi o vama i na što možete utjecati.  Izvan kruga upišite ono što je izvan vaše kontrole, na što trenutno ne možete utjecati. Iako se to često  ne čini tako, unutrašnjost kruga pokazuje da i dalje ima dosta stvari koje su pod našom kontrolom što može djelovati umirujuće na nas.

 Pripremile: Marina Grgić, mag.psych. i Dijana Dusper Topčić, mag. paed.

PSIHOLOŠKA OTPORNOST KOD DJECE

Proteklih nekoliko tjedana dajemo sve od sebe da zaštitimo sebe i svoju djecu. Nažalost, neke životne situacije ne možemo niti kontrolirati niti izbjeći, ali se možemo za njih dobro pripremiti. Svi roditelji žele i teže tome da se njihova djeca dobro nose sa stresnim životnim situacijama i promjenama. Odnosno, žele odgojiti psihološki otporno dijete.

Psihološka ili emocionalna otpornost dinamički je proces pozitivnog prilagođavanja teškim životnim okolnostima, traumama, tragedijama, prijetnjama i značajnim izvorima stresa. Otpornost nije karakteristika temperamenta, što znači da se s njom ne rađamo, nego da je učimo, razvijamo i njegujemo tijekom života. Djetetova se psihološka otpornost počinje razvijati od samog rođenja. Novorođenče treba roditelja koji će mu pružiti osjećaj sigurnosti u trenucima stresa, umiriti ga, nahraniti, uspavati. To je početak učenja kako se nositi sa stresnim trenucima u životu. Kako dijete raste, počinje se suočavati s mnogobrojnim izazovima, a svaki je izazov prilika za učenje nošenja s frustracijom i sa stresom, odnosno učenje kako vratiti svoje tijelo i um u osjećaj ravnoteže. Otporna djeca češće preuzimaju zdrave rizike, znatiželjna su, ali znaju svoje granice i nastoje izlaziti iz svoje zone ugode što im pomaže u ostvarivanju ciljeva i rješavanju problema. Kad djeca steknu vještine i samopouzdanje suočavanja s problemima spremna su za životne teškoće. Što se uspješnije nose s problemima, sve više razvijaju osjećaj vlastite sposobnosti i snage.

Brojni faktori doprinose razvoju otpornosti.

Među ekstrinzične, tj. vanjske faktore koji pridonose otpornosti su zaštitni faktori koje ima dijete koje se suočava sa stvarnim poteškoćama. Oni obuhvaćaju:

   Barem jedan siguran odnos privrženosti kojeg je dijete izgradilo (roditelj/skrbnik)

   Djetetu dostupna šira socijalna podrška (obitelj, prijatelji)

   Pozitivno iskustvo koje dijete ima u vrtiću/školi/zajednici

Među intrinzične, tj. unutarnje faktore ubrajaju se one karakteristike samog djeteta koje smanjuju ranjivost djeteta i time jačaju otpornost:

   Dijete ima osjećaj sigurnosti i pripadnosti

   Razvijenog je samopouzdanja, ima unutrašnji osjećaj vrijednosti i kompetencije

   Ima izraženi osjećaj samoefikasnosti, važnosti kontrole, razumije vlastite snage i ograničenja

Što je više zaštitnih faktora u djetetovom životu, to je ono sposobnije prilagoditi se i nositi se s teškim okolnostima. Otporno dijete za sebe može reći slijedeće rečenice: Imam...ljude kojima vjerujem  i volim ih; Ja sam... osoba koju se može voljeti; Mogu... naći načine kojima ću riješiti probleme.

Razumijevanjem zaštitih faktora moguće je razviti strategije kojime ćemo podučavati djecu. Iako ne možemo utjecati na individualne karakteristike djeteta, možemo naučiti mnoge druge vještine. Istraživanja su pokazala da roditelji, kada osvijeste što je otpornost i kako je poticati, promijene svoj stil odgoja u korist razvijanja otpornosti kod vlastitog djeteta.

Kako doprinijeti razvoju psihološke otpornosti kod djeteta?

v  Razvijte snažnu emocionalnu povezanost

Kad dijete osjeti da ima podršku roditelja i drugih bliskih ljudi osjeća se sigurno.. Bitno je ostvariti topao, prihvaćajući odnos s djetetom, ali i znati postaviti granice i očekivanja. Budite strpljivi. Podržite dijete u stvaranju prijateljskih odnosa, uključujući razvoj vještina empatije i razumijevanje drugih. Ohrabrite dijete u prijateljskim osjećajima, izgradite obiteljsku mrežu podrške za svoje dijete kako se dijete ne bi osjećalo izoliranim. Povezivanje s ljudima osigurava podršku i jača otpornost.

v  Pomozite djetetu naučiti pomagati drugima

Djeca koja se u stresnim situacijama osjećaju bespomoćnima, mogu se ojačati pomaganjem drugima. Pomozite djetetu da se angažira u razvojno primjerenom pomaganju općenito ili volonterskom radu, ako su starija.

v  Podučite dijete rješavanju problema

Kad se dijete suoči s  problemom, prirodna reakcija roditelja je priskočiti u pomoć. Ono što biste mogli učiniti drugačije je postaviti djetetu pitanja o problemu čime ćete ga potaknuti da sâmo razmišlja o problemu i mogućim rješenjima. Svi ponekad trebamo pomoć. Važno je da dijete zna da može tražiti pomoć ako mu zatreba. Zajedno smislite različita rješenja problema koje dijete trenutno ima. Potaknite dijete da napravi popis ideja za rješavanje problema i za svaku ideju nađe „za“ i „protiv“ argumente. Pomozite djetetu dosjetiti se načina na koji je uspješno riješio neki problem u prošlosti. Tako mu pomažete razviti povjerenje u sebe i svoje odluke.Prilikom čitanja priča ili razgovora usmjerite dijete na način kako se likovi u priči nose s teškoćama.

v  Naučite dijete važnosti emocija

Kod stresnog ili iznenadnog događaja emocije su intenzivne. Ponekad djeca ne znaju koju emociju osjećaju. Pomozite im imenovati tu emociju. Tako će bolje razumjeti što im se događa. Recite im da je u redu osjećati se prestrašeno, tužno, ljuto, ljubomorno i objasnite im da negativne emocije imaju svoju svrhu i da će prestati. Zapamtite da ste Vi važan model svom djetetu u suočavanju s emocijama. Dijete promatra kako reagirate u stresnim situacijama i imitira Vaš način suočavanja i izražavanja emocija.

v  Preuzimanje rizika i izlazak iz zone komfora

Važno je poticati dijete da ponekad preuzme rizik kojim izlazi iz svoje zone komfora i koji ne rezultira negativnim posljedicama. Dijete se može početi baviti nekom novom aktivnošću, sudjelovati na izložbi, započeti razgovor s novim prijateljem u vrtiću. Kad djeca stalno izbjegavaju rizik uče se kako nisu dovoljno snažna suočavati se s raznim izazovima. Važno je da pokušaju nešto nepoznato. Vi ćete biti uz njih i usmjeravat ćete ih. Ako budu uspješni, porast će im samopouzdanje, a ako ne uspiju imat će iskustvo donošenja odluka i jačanja otpornosti. Svaka pogreška može biti iskustvo učenja.

v  Održavajte prikladnu dnevnu rutinu i potičite zdrave životne navike

Predvidljivost svakodnevnih situacija je prikladna za djecu, osobito mlađu. Ohrabrite djecu u razvoju vlastitih dnevnih rutina.Budite djetetu dobar primjer i poučite ga važnosti zdrave prehrane, tjelesne aktivnosti i odmora. Opažajte ima li vaše dijete vremena za zabavu. Važno je ne isplanirati svaki trenutak, već imati i svoje vrijeme za opuštanje. Briga za sebe i mogućnost zabave pomoći će djetetu da održi ravnotežu i suoči se sa stresnim situacijama kad se dogode.Pokažite mu kako otkriti humor u životu i kako je ugodno nečemu se i nasmijati.

v  Podržite usmjeravanje na ciljeve

Usmjeravanje na ciljeve, čak i u najmanjim koracima pomoći će djetetu da se vodi onim što je postiglo, a ne onim što nije. To pridonosi rastu otpornosti kad se susretne s izazovima i teškoćama.

v  Pomozite djetetu gledati stvari u perspektivi i održati nadu

Čak i kad se dijete suočava s teškim situacijama, pomozite mu da vidi širu sliku i dugoročnu perspektivu. Ma koliko dijete bilo malo, može vidjeti buduće događaje. Optimističan pogled pomaže djetetu da vidi dobre stvari u životu i nastavi i u teškim situacijama. Usmjeravanje na budućnost je dio oporavka djeteta nakon teških događaja.

v  Prihvatite promjenu kao dio života

Promjene mogu biti zastrašujuće za djecu i mlade. Pomozite djetetu da vidi kako je promjena dio života  te da novi ciljevi zamjenjuju stare  ili one koji su se pokazali nedostižnima.

Psihološka otpornost i zdrav socio-emocionalni razvoj osobe iznimno su važni za osobno zadovoljstvo životom, osjećaj smislenosti i mogućnost stvaranja zdravih i ugodnih odnosa s drugima.

Pripremile: Marina Grgić, mag.psych. i Dijana Dusper Topčić, mag.paed.

KAKO ZABAVITI DJECU

Posljednjih nekoliko tjedana suočeni smo s brojnim promjenama u našim životima. Iako nam je pružena mogućnost druženja s našim najbližima,  činjenica da nam je narušena dnevna rutina je neizbježna, kako odraslima pa tako i djeci, što također sa sobom nosi potencijalne izazove. Kako djeci, tako su i roditeljima potrebne zanimljive, a opet konstruktivne i korisne aktivnosti koje će im zaokupiti pažnju te skrenuti misli od svega što se događa oko nas. S obzirom da je posljednjih tjedana jedini način ostvarivanja socijalnih odnosa onaj preko društvenih mreža, vrlo je lako upasti u u zamku prekomjernog korištenja tehnologije. Vrlo je važno da, kako djeci, tako i samima sebi, ograničite vrijeme provedeno na istima, a mi ćemo vam iz tjedan u tjedan pružati ideje za niz aktivnosti koje možete provoditi s djecom kod kuće.  Budući da roditelji koji rade od kuće nemaju vremena i prilike za organizirati duge i zahtjevne igre, nadamo se da ćete uspjeti pronaći neke aktivnosti koje će se uklopiti u vaš raspored. Isto tako, uvijek možete prije svega razgovarati s djecom te provjeriti što bi ona htjela raditi i pokušati ostvariti što više njihovih ideja. Predlažemo da odredite vrijeme u danu koje ćete posvetiti isključivo djetetu, s  naglaskom da ne morate osjećati grižnju savjest što ih ne zabavljate cijeli dan. U redu je da djeca osjete i dosadu jer ona može potaknuti njihovu maštu i pokrenuti ih da se sami zabave.

U brošuri ''Kartice za kišne dane (i socijalno distanciranje)'' možete pronaći  55 ideja za obiteljske aktivnosti koje povezuju i grade psihološku otpornost koja je važna u suočavanju s teškim životnim okolnostima.

Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba: “Kartice za kišne dane (i socijalno distanciranje)”

https://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/2020/04/Kartice-za-ki%C5%A1ne-dane1-1.pdf

Željeli bismo vam skrenuti pažnju i na mindfulness vježbe za djecu koje su naročito korisne u stanjima uznemirenosti praćenih neugodnim osjećajima kao što su strah, ljutnja, tuga, koji se mogu javiti tijekom stresnih situacija kao što su ovi dani koje proživljavamo u tijeku pandemije koronavirusa.

Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba: ''Mindfulness – kratke vježbe za djecu''

https://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/2020/03/2020-Mindfulness-kratke-vje%C5%BEbe.pdf

Izvor: Društvo za psihološku pomoć: ''Što s djecom kod kuće?''

https://dpp.hr/sto-s-djecom-kod-kuce/?fbclid=IwAR1-eqA0sbbUL76gcY69RBgYBUDqhCFejyjKbJX1avYHIr5e4fmpSKOTT1U

Pripremile: Marina Grgić, mag.psych. i Dijana Dusper Topčić, mag.paed.

Podrška roditeljima

U ovim posebnim kriznim uvjetima, roditelji najviše pažnje posvećuju djeci, od traženja načina kako da ih zabave do sudjelovanja u online školi. Roditelji su ti koji brinu o obitelji, njeguju partnerske odnose, podrška su starijim članovima obitelji i prijateljima, stoga je važno da ne zaborave misliti na najvažniju osobu u tom procesu, sebe. Ako se dobro osjećate u svojoj koži, ako ste vi dobro, moći ćete biti podrška i drugima te se nositi sa svakodnevnim izazovima. Brinite o svom zdravlju, njegujte zdrave navike pravilne prehrane, lagane tjelesne aktivnosti (šetnja,  brzo hodanje, ples i sl.) te redovitog spavanja. Nagradite se malim stvarima koje vas ispunjavaju. Pogledajte dobar film ili seriju, pročitajte knjigu, slušajte glazbu, meditirajte, komunicirajte s bližnjima putem društvenih mreža, bilo što da vas istinski opušta i čini sretnima. Priuštite si svojih pola sata u danu ili koliko god vam već treba. Važno je samo da su te minute ili sati samo vaši. Budite empatični i blagi prema sebi, jer ćete tad imati energije za biti takvi i prema drugima.

U nastavku možete pronaći nekoliko korisnih izvora o tome kako osnaživati sebe i povećavati otpornost na životne izazove.

Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba:

''Suosjećanje prema sebi kao put do psihološke otpornosti: Čemu nas uči u doba krize?''

''Roditeljski stres i kriza''

''Odlučimo da nikad nećemo udariti dijete pa niti u samoizolaciji''

Pripremile: Marina Grgić, mag.psych. i Dijana Dusper Topčić, mag.paed.

 RADNE BILJEŽNICE ZA DJECU

Dragi roditelji, pandemija 2020. godine uzrokovana koronavirusom (COVID-19) postala je jedan od najvećih izazova u cijelom svijetu. Riječ kriza potječe od grčke riječi krisis (κρίσις) koja znači mišljenje, procjena, odluka, odnosno prijelomna točka povezana s potrebom donošenja odluke. Ona odluka koju mi moramo donijeti jest hoćemo li doživjeti ovu situaciju kao katastrofu ili kao izazov. Ukoliko je doživimo kao katastrofu može doći do “raspada sustava” na razini društva i pojedinca s dugoročnim posljedicama. Ako je doživimo kao izazov možemo naučiti kako se zdravo nositi sa stresom i izaći još jači i spremniji za nove izazove. Djeca sada trebaju sigurne, tople, brižne i podržavajuće roditelje, ili druge odrasle osobe, koji će biti uz njih, ali i učiti ih nositi se i suočiti sa stresom na zdrav i koristan način.

Donosimo vam dvije radne bilježnice koje vam mogu pomoći u tome.

Prvu radnu bilježnicu “Moja COVID-19 vremenska kapsula” kreirala je Natalie Long/Long Creations, a na hrvatski jezik ju je prevela i prilagodila Anesa Vilić. Radna bilježnica sadrži materijale koji mogu biti od koristi vašoj djeci u ovim trenucima potičući zdravo, aktivno nošenje sa stresom. Materijali su osmišljeni kako bi djeci pomogli organizirati misli i osjećaje te razviti osjećaj kontrole nad vlastitom sigurnošću, osjećaja i učenja pri suočavanju s velikom krizom.

Prolazeći s djecom pojedine sadržaje im možete pomoći da se povežu s vama u ovim trenucima kada im je to zaista važno. Možete im pomoći pretvoriti stresnu, i eventualno traumatsku situaciju, u konstruktivno iskustvo učenja i nošenja sa stresom, pridonoseći razvoju znanja i emocionalne otpornosti usred krize. Zabavno provedite vrijeme zajedno na obostranu korist. Iz ovog iskustva možete izaći samo jači, vi i vaša djeca.

Upute za djecu

Zapisivanjem ili crtanjem o onome čega se sjećaš, o čemu razmišljaš i o svojim osjećajima, možeš postati svjedok ovog povijesnog događaja koji se zove „pandemija koronavirusom (COVID-19)“. Izradit ćeš svoje osobno izvješće o onome što se dogodilo. Iako se oko tebe i u tebi dešavaju možda neugodne stvari, zasigurno nije sve oko tebe negativno u ovom trenutku. Ova radna bilježnica sadrži različite zanimljive sadržaje koji ti mogu pomoći prepoznati dobre i one manje dobre sadašnje situacije kako ti to vidiš i doživljavaš u sebi i svojoj obitelji i potaknuti te da radiš korisne stvari za sebe i druge. To može pomoći da ti i tvoja obitelj iz ove priče zvane „pandemija koronavirusa“ izađete snažniji i spremniji za nove izazove koji te čekaju u školi, sportu, tvojim omiljenim aktivnostima i druženju s prijateljima kada život ponovo bude onakav na kakav smo navikli.

Ovu radnu bilježnicu možeš koristiti sam/sama ili uz pomoć roditelja ili druge odrasle osobe koja je trenutno uz tebe. Ovo su neke preporuke

– Možeš ispunjavati listiće kada sam/sama odlučiš ili se dogovoriš s roditeljem

– Prolistaj radnu bilježnicu i počni gdje god želiš.

– Ispuni dijelove koje želiš i kada želiš

– Ne trebaš žuriti, svaki dan po nešto, ali ako si neki dan raspoložen/a ili inspiriran/a, možeš ispuniti i više stranica

– Ako ne razumiješ neka pitanja ili ti treba pomoć za pronalaženje ili upisivanje odgovora, slobodno je zatraži od roditelja ili odrasle osobe koja je uz tebe

– Ako trebaš još mjesta za pisanje, crtanje ili slike možeš dodavati listove papira i zalijepiti ih ili pričvrstiti spajalicom

– Ako te nešto uznemirava dok ispunjavaš sadržaje radne bilježnice, možeš slobodno prekinuti i na to se možeš vratiti neki drugi put, ili odmah potraži pomoć odrasle osobe ako ti je potrebna

Zapamti da je vrlo važno pisati i crtati o neugodnim, ali i lijepim uspomenama i dobrim sadašnjim ili budućim događajima. Iz toga učimo i rastemo, postajemo jači.

Možda možeš i pomoći drugima, ako podijeliš što si naučio/la s članovima svoje obitelji ili prijateljima. Želimo ti puno zabave i korisno provedeno vrijeme.

PDF format

https://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/2020/04/Moja-COVID-vremenska-kapsula_boja.pdf

Za naše predškolce, i ako imate dijete osnovnoškolske dobi, predstavljamo radnu bilježnicu ''Moj superjunak i ja'' čiji su autori autori prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, Ana Raguž, mag. psihologije i Krešimir Prijatelj, mag. psihologije. U radnoj bilježnici djeca će se kroz svijet mašte, njihovih interesa i želja upoznati sa svijetom emocija, potaknut će se njihovo razumijevanje te istražiti i pronaći adekvatni načini suočavanja. Ono što je posebno korisno u bilježnici su planer dnevnih/tjednih aktivnosti i dnevnik, koji služe kao alati za planiranje strukture dana, te nagrađivanje. Djeca su više motivirana kada uz pomoć roditelja sudjeluju u osmišljavanju svojih radnih zadataka jer imaju izraženiji osjećaj samoefikasnosti, a samim time vjerojatnije će i usvojiti i održati navedena ponašanja. Poželjna ponašanja u ovoj radnoj bilježnici osmišljavate sami, a nazvana su - supermisije.

Obavljanjem dnevnih zadataka djeca osvajaju značke koje služe kao motivatori i poticaji za poželjna ponašanja koja ovih dana iznimno vrednujemo. Značke je potrebno izrezati sa zadnjih stranica radne bilježnice.

Ispunjavanje planera i dnevnika predviđeno je za dva tjedna, a po potrebi djetetu možete i nadalje printati listiće dnevnika i osvojenih znački. Nakon sedam uspješno prikupljenih znački, zajedno ispunite i dodijelite djetetu pohvalnicu te osmislite nagradu – to može biti zajednička igra, pravljenje palačinki ili druga zabavna aktivnost u kojoj dijete uživa.

Radna bilježnica ispunjava se ritmom koji djetetu i vama odgovara, a teme mogu poslužiti kao poticaji za razgovor. U konačnici, cilj je da djeca sama počinju prepoznavati i vrednovati ponašanja koja su poželjna – superherojska, a vi zajedno istražite njihove potrebe na koje ćete biti spremniji odgovoriti.

Budite suputnik djetetu u ispunjavanju radne bilježnice, pojasnite mu i objasnite ako nešto ne razumije. Provjerite s njim što želi učiniti samostalno, a što zajedničkim snagama. Većina djece poželjet će da ih pratite na njihovim misijama superjunaka..

Roditelji su ovih dana, uz svoju djecu uistinu superheroji, bez sumnje.

Uživajte u pustolovinama sa svojim najmlađima!

PDF format

https://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/2020/04/Moj-superjunak-i-ja-1.pdf

Izvori:

Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba: ''Radna bilježnica za djecu: MOJA COVID – 19 VREMENSKA KAPSULA''

https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/radna-biljeznica-za-djecu-moja-covid-19-vremenska-kapsula/

Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba: ''RADNA BILJEŽNICA ZA DJECU: Moj superjunak i ja''

https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/radna-biljeznica-za-djecu-moj-superjunak-i-ja/

Pripremile: Marina Grgić, mag.psych. i Dijana Dusper Topčić, mag.paed.